Ana Sionov
  • Početna
  • O meni
  • Blog
  • Resursi
  • Kontakt
Author

ana4791

ana4791

Ana Sionov

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja

by ana4791 15.04.2025.

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja

U poslednje vreme gledala sam nekoliko dokumentaraca o poznatim ličnostima koje su optužene za mnogo toga, između ostalog i za seksualno uznemiravanje ( P. Diddy, R. Kelly i Nick Carter). Iako dokazi i svedočenja ukazuju na ozbiljne obrasce nasilja, jedan deo njihove publike ostaje u potpunom poricanju, fanatično ih braneći i odbijajući da prihvati bilo kakvu kritiku. Ovaj fenomen nije nov, ali jeste duboko zabrinjavajući. Postavlja se pitanje: šta nas tera da slepo branimo slavne, čak i kad su suočeni sa ozbiljnim optužbama? I šta to govori o nama, ali i o njima?

Psihologija idealizacije slavnih

Slavne ličnosti nisu samo umetnici ili zabavljači – oni su simboli, projekcije naših želja, vrednosti i snova. Kroz njih živimo alternativne stvarnosti. Kada ih idealizujemo, stvaramo verziju koja je često potpuno odvojena od realne osobe. Taj “božanski status” često briše granice između realnosti i fantazije. 

U psihologiji, parasocijalni odnosi su jednostrani emocionalni odnosi koje ljudi razvijaju sa poznatim ličnostima. Gledajući ih godinama na televiziji, slušajući muziku, prateći intervjue, ljudi stiču utisak da ih poznaju. Studije su pokazale da ljudi mogu razviti duboke emocionalne veze sa slavnim osobama, gotovo kao sa članovima porodice ili prijateljima. Kada te osobe budu optužene za zločine, naš mozak reaguje kao da je optužen neko blizak. Javlja se šok, poricanje, pa čak i agresija prema onima koji „napadaju“ našeg idola.

Zašto branimo one koje ne poznajemo

Postoji psihološki koncept koji se zove kognitivna disonanca,  neprijatnost koju osećamo kada se činjenice sukobe sa našim uverenjima. Ako godinama verujemo da je neka osoba inspiracija, simbol ljubavi, slobode ili umetnosti, biće nam teško da prihvatimo da je ta ista osoba nekoga zlostavljala. Umesto da promene stav, mnogi biraju da ignorišu istinu. Jer je lakše verovati u laž koja nam donosi utehu, nego u istinu koja nas uznemiruje.

 

Umesto da promenimo mišljenje o osobi, mi često pokušavamo da racionalizujemo ili minimizujemo ponašanje:
„Sigurno nije tačno.“
„Žrtva hoće da se proslavi.“
„To je zavera.“

Ovo je mehanizam samoodbrane – čuvamo svoju sliku sveta, čak i po cenu istine.

Kult ličnosti i iluzija superiornosti

S druge strane, mnoge slavne ličnosti kroz godine razvijaju osećaj svemoći. Naviknuti da im se klanja, da ih niko ne dovodi u pitanje, da im se sve prašta, neki od njih počinju da veruju da su iznad zakona, morala, etike. Sistemi moći oko njih često ih štite – jer su profitabilni, popularni i povezani. Time se stvara začarani krug: što su moćniji, to su zaštićeniji, i to je teže raskrinkati istinu. Na ovaj način se kod slavnih razvija iluzija grandioznosti  odnosno osećaj da su posebni, iznad pravila, zaštićeni. Okruženi timom koji ih štiti, obožavani od mase, u kombinaciji sa slavom i moći, to može dovesti do zloupotrebe položaja što se jasno vidi u pomenutim dokumentarcima.

Halo efekat

Halo efekat je kognitivna pristrasnost koja nas tera da pozitivne osobine jedne osobe (npr. talenat, šarm) generalizujemo i na druge oblasti. Ako neko piše lepe pesme, verujemo da je i dobar čovek. Ako je neko harizmatičan, smatramo da je automatski i moralan.

 

U slučaju slavnih osoba, ovaj efekat deluje snažno. Njihova harizma i umetnost zamagljuju našu sposobnost da sagledamo tamne strane njihovog ponašanja.

Za kraj...

Idealizacija nije samo bezazlen čin divljenja, ona može postati oružje za poricanje, zanemarivanje i opravdavanje nasilja. Važno je da naučimo da razdvojimo umetnost od umetnika, da slušamo žrtve, razvijamo kritičko mišljenje i da ne dozvolimo da popularnost postane štit od odgovornosti. Slavne ličnosti nisu bogovi. I niko ne bi smeo da bude iznad istine.

15.04.2025.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
Ana Sionov

Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera

by ana4791 18.02.2025.

Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera

U svetu koji se neprestano menja, liderstvo više nije samo stvar veština i tehničkog znanja. Pravi lideri su oni koji razumeju sebe, rade na svom unutrašnjem razvoju i vode svojim primerom. Autentičnost, integritet i svesnost o sebi nisu samo poželjne osobine, one su neophodne za dugoročno uspešno i zdravo liderstvo.

Zašto liderstvo počinje iznutra?

Liderstvo nije pozicija već način na koji utičemo na ljude oko sebe. A da bismo mogli da vodimo druge, prvo moramo da razumemo sebe i znamo kako da upravljamo sobom. Istraživanja iz oblasti psihologije i neuronauke potvrđuju da lideri sa visokom emocionalnom inteligencijom i razvijenom samosvešću donose bolje odluke, bolje komuniciraju i grade jače timove.

 

Jedno istraživanje koje je sprovela organizacija Harvard Business Review pokazalo je da su lideri sa visokom emocionalnom inteligencijom čak 90% efikasniji u vođenju timova u odnosu na one koji se oslanjaju samo na tehničke veštine. Takođe, Daniel Goleman, pionir u istraživanju emocionalne inteligencije, ističe da su samosvest i upravljanje sobom temelji efikasnog liderstva.

Autentičnost - snaga iskrenog liderstva

Autentičnost u liderstvu znači biti dosledan svojim vrednostima i principima, bez igranja uloga ili prilagođavanja očekivanjima drugih. Kada lideri pokazuju autentičnost, stvaraju poverenje u timovima i podstiču kulturu iskrenosti i otvorene komunikacije. Ljudi mogu intuitivno prepoznati kada lider nije autentičan, što može dovesti do nesigurnosti i manjka angažovanosti u timu. Studije su pokazale da autentični lideri ne samo da povećavaju zadovoljstvo zaposlenih, već i produktivnost i inovativnost u organizaciji.

Integritet - temelj poverenja i stabilnosti

Integritet nije samo poštovanje pravila, to je postojanost u vrednostima i postupcima. Lider koji se ponaša u skladu sa svojim vrednostima, bez obzira na okolnosti, gradi kredibilitet i poverenje među zaposlenima. Istraživanje sprovedeno od strane Edelman Trust Barometer pokazalo je da poverenje u lidere direktno utiče na angažovanost zaposlenih. Kada zaposleni veruju da njihov lider deluje sa integritetom, spremniji su da se posvete viziji i ciljevima organizacije.

Samosvest - razumevanje sopstvenih emocija i njihovog uticaja

Lideri koji su svesni svojih emocija, reakcija i obrazaca ponašanja imaju veću kontrolu nad sobom i bolje razumeju kako njihovo ponašanje utiče na druge.

Neurološke studije pokazuju da prefrontalni korteks, deo mozga odgovoran za donošenje odluka i regulaciju emocija, igra ključnu ulogu u razvoju samosvesti. Razvijanjem ove sposobnosti, lideri postaju otporniji na stres, donose mudrije odluke i bolje rešavaju konflikte.

Kako razvijati ove osobine?

Rad na sebi nije luksuz, on je preduslov za efikasno liderstvo. Evo nekoliko strategija koje mogu pomoći:

 

  • Refleksija i introspekcija – Redovno preispitivanje sopstvenih vrednosti, uverenja i postupaka pomaže liderima da ostanu dosledni sebi. Vođenje dnevnika, postavljanje raznih pitanja sebi („Kako moje odluke utiču na moj tim?“) mogu biti korisni alati.
  • Praktikovanje aktivnog slušanja – Sposobnost da zaista čujemo druge i razumemo njihove potrebe ključna je za autentično liderstvo. Vežbanje postavljanja otvorenih pitanja, izbegavanje prekidanja sagovornika i parafraziranje onoga što smo čuli kako bi pokazali razumevanje.
  • Postavljanje ličnih granica – Lideri koji poštuju sopstvene granice i potrebe postaju stabilniji i otporniji na izazove. Važno je znati reći „ne“ kada je potrebno i odrediti prioritete koji omogućavaju balans između posla i privatnog života.
  • Kontinuirano učenje i razvoj – Bilo da je reč o knjigama, mentorstvu ili psihoterapiji, rad na sebi nikada ne prestaje. 
  • Razvijanje emocionalne otpornosti – Stres i izazovi su neizbežni u liderstvu. Rad na emocionalnoj otpornosti kroz tehnike kao što su svesno disanje, fizička aktivnost i mindfulness može pomoći liderima da ostanu smireni i fokusirani.
  • Traženje povratnih informacija – Lider koji je otvoren za konstruktivne povratne informacije može bolje razumeti kako ga drugi doživljavaju i na kojim aspektima treba da radi. Važno je redovno tražiti povratne informacije od svog tima i koristiti ih kao priliku za rast.

Za kraj...

Pravi lideri ne vode ljude imajući na umu samo strategije i planove, oni vode svojom autentičnošću, integritetom i sposobnošću da razumeju sebe i druge. Razumevanje sebe i rad na sebi nisu luksuz, već neophodnost za one koji žele da ostave pozitivan trag u svetu liderstva. Jer, kako možemo voditi druge ako ne znamo kuda sami idemo?

 

Ako želiš da unaprediš svoje liderstvo, počni iznutra. Tvoj tim će to prepoznati i odgovoriti poverenjem i posvećenošću.

Share FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail

Poslednji blog postovi

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
by ana4791 15.04.2025.
Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
by ana4791 18.02.2025.
6 besplatnih HR edukacija
by ana4791 01.10.2024.
Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
by ana4791 27.09.2024.
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
by ana4791 27.09.2024.
8 poznatih mitova o psihoterapiji
by ana4791 27.09.2024.
18.02.2025.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
besplatne HR edukacije
HR

6 besplatnih HR edukacija

by ana4791 01.10.2024.

6 besplatnih HR edukacija

besplatne HR edukacije

S obzirom da je HR profesija dinamična u smislu toga da prati promene na tržištu koje su česte, smatram da je poželjno da se svi oni koji se bave ovom oblašću kontinuirano usavršavaju. Ovaj tekst sadrži listu besplatnih HR edukacija koje sam u skorije vreme pronašla i verujem da se iz svake može izvući nešto korisno. 

1. People analytics fundation series (osnove people analitike)

Serija sačinjena od 3 modula koji pokrivaju osnove ove, sve bitnije oblasti iz HR-a. Teme koje su pokrivene ovom edukacijom:

  • People Analytics Foundations
  • Set Up Your HR Tech Stack
  • Data Health & Data Ethics
  • How to Choose a People Analytics Tool

Edukacija je dostupna na zahtev, sve se može pratiti online, tempom koji vama odgovara. 

2. People analytics masterclass series (masterklas o people analitici)

HR edukacija organizovana u 8 modula, u trajanju 8h (potrebno je izdvojiti 60 minuta nedeljno). Ovaj masterclass bavi se pripremom HR strategija zasnovanih na podacima (people analitici) i povezivanjem HR metrika sa biznis ciljevima. Teme koje su obuhvaćene:

  • People Analytics Foundations
  • Set Up Your HR Tech Stack
  • Data Health & Data Ethics
  • Answering Business Questions with Data Insights
  • How to Speak the Language of Finance
  • Solving Business Problems Using the Agile HR Mindset
  • Stakeholder Storytelling with the Help of Your Data
  • Data-Informed HR Strategy

Edukacija je dostupna na zahtev, sve se može pratiti online, tempom koji vama odgovara. I prva i druga edukacija organizovane su od strane Orgnostic tima (People analytics platforma). Na svom sajtu imaju i edukacije dostupne za kupovinu (49$ po kursu). 

3. Certificate in HR management (sertifikovana edukacija iz HR menadžmenta)

Za ovu besplatnu HR edukaciju nije potrebno prethodno znanje i iskustvo. Po opisu na oxfordhomestudy platformi, edukacija je namenjena i onima koji ipak imaju neko predznanje. Traje 200h i pokriva sledeće teme:

  • Human Resource Management Introduction
  • Develop and Implement Recruitment and Selection Strategies
  • Conducting Effective Performance Reviews
  • Health, Safety and Welfare of Employees

Po završetku ove edukacije: 

  • Moći ćete da razumete ciljeve i teme HR menadžmenta
  • Znaćete koje su strategije HR menadžmenta
  • Identifikovaćete funkcije HR menadžmenta
  • Imaćete širu sliku kako funkcioniše proces regrutacije i selekcije i koji faktori utiču na isti 

4. HR fundamentals (osnove HR-a)

Edukacija namenjena početnicima u trajanju od 5 nedelja koja svoje polaznike upoznaje sa osnovama HR-a i potrebnim veštinama za početak karijere u ovoj oblasti. Teme koje ćete ovde pronaći su:

  • What HR means
  • HR practice
  • People and strategy
  • Performance, engagement, reward and recognition
  • Recruitment

5. Leading People and Teams Specialization (vođenje ljudi i timova)

Kurs koji se bavi osnovnim liderskim veštinama, uključujući kako da inspirišete i motivišete pojedince, upravljate talentima, utičete bez autoriteta i vodite timove. Edukacija je organizovana od strane Univerziteta u Mičigenu, dostupna na platformi Coursera. 

Moduli nose naziv sledećih oblasti:

  • Inspiring and Motivating Individuals

  • Managing Talent

  • Influencing People

  • Leading Teams

  • Leading People, Teams Capstone

Edukatori dele svoje istraživanje o tome kako efikasno voditi ljude i timove. Kroz svaku lekciju, imaćete priliku da primenite nove liderske veštine radeći kroz niz praktičnih liderskih zadataka. Završni modul podrazumeva i završni zadatak (capstone).

6. Leadership and Organization design (liderstvo i organizacioni dizajn)

Ovaj kurs podučava menadžere kreativnom rešavanju problema i etičkom donošenju odluka, upravljanju promenama, tehnikama liderstva, uticaju na druge članove organizacije i alatima za upravljanje multikulturalnim timovima. Potrebno je 112h da bi se prešle sve lekcije i preporučuje se iskustvo od 2-3 godine u HR industriji. 

Moduli: 

  • Leaders vs. Managers
  • Understanding your workforce
  • Power & Politics
  • Decision making process, Ethical consideration, Managing stress/emotions
  • Motivation
  • Team leadership & Conflict resolution
  • Organizational culture, structure & Change management

Edukacija je kreirana od strane Illinois tech instituta, takođe dostupna na platformi Coursera. 

Postoji mnogo platformi koje pružaju besplatne HR edukacije. Neke od tih edukacija su organizovane tako da traju par sati (10-15) a neke i preko 100. Svakako, izvora za učenje je mnogo pa hajde da ih iskoristimo. 🙂

Share FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail

Poslednji blog postovi

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
by ana4791 15.04.2025.
Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
by ana4791 18.02.2025.
6 besplatnih HR edukacija
by ana4791 01.10.2024.
Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
by ana4791 27.09.2024.
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
by ana4791 27.09.2024.
8 poznatih mitova o psihoterapiji
by ana4791 27.09.2024.
01.10.2024.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
kako da budemo bolji lideri
HR

Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri

by ana4791 27.09.2024.

Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri

kako da budemo bolji lideri

Šta su mirror neuroni

Naučnici su, vršeći istraživanja na majmunima i posmatrajući moždane aktivnosti, ustanovili da se prilikom određene aktivnosti aktiviraju određeni neuroni. Pored toga, došli su do zaključka da se isti ti neuroni aktiviraju kada majmun posmatra drugog majmuna kako vrši tu istu aktivnost. Ovi neuroni bivaju aktivirani samo posmatranjem akcije, na isti način kao kad organizam sam izvodi tu akciju. Ovakva aktivacija se ne odnosi samo na akcije već i na emocije. Posmatranje emocija druge osobe aktivira iste centre u mozgu kao da te emocije doživljavamo sami. Mirror neuroni su snažno povezani sa mogućnošću da pokažemo empatiju.

 

Smatra se da, pored toga što neuroni ogledala doprinose učenju veština koje se mogu savladati posmatranjem i imitacijom, imaju uticaj na međusobno razumevanje osoba i učenje socijalnih veština. Zahvaljujući ovim neuronima, možemo lakše da se povežemo sa drugim ljudima i razumemo kako se osećaju, bez da nam do detalja objašnjavaju to. Godine 2000, poznati neuronaučnik i autor Vilajanur Ramačandran rekao je da će „neuroni ogledala učiniti za psihologiju ono što je DNK uradila za biologiju”.

 

Kako da budemo bolji lideri?

Jacob Morgan je radeći istraživanje za svoju knjigu “The Future Leader” intervjuisao preko 140 CEO-ova na temu liderstva. Shvatio je da na pitanje “Šta je liderstvo?” nije dobio ni jedan isti odgovor. Više od 140 ljudi je odgovaralo i svako od njih ima svoju viziju liderstva. To nas dovodi do zaključka da je za svaku organizaciju shvatanje liderstva drugačije i da bi liderstvo u tim organizacijama trebalo prilagoditi njihovoj kulturi i potrebama.

 

Međutim, liderstvo ima osnove koje važe uvek i svuda a to je da je ono, izmeđuostalog, sredstvo putem koga se vrši uticaj na druge članove organizacije i akcije vođenja ljudi ka postizanju određenih ciljeva. Ova definicja mi se ne dopada preterano, pogotovo što mi se čini da doprinosi tome da liderstvo bude shvaćeno kao manipulacija drugima. A negde to verovatno i jeste. Ali bih se u ovom tekstu skoncentrisala na potencijal liderstva i organizacije koje liderstvo koriste u prave svrhe. Na one gde se na liderstvo gleda kao na magiju koja stoji iza uspeha istih.

 

Pored mnogo definicija liderstva i različitih shvatanja jedno je sigurno – neophodno je da lider zna da radi sa ljudima, bude empatičan i ima razvijenu socijalnu inteligenciju. Ustvari, socijalna neuronauka koja se bavi proučavanjem moždanih aktivnosti dok ljudi komuniciraju naglašava potrebu da lider bude socijalno inteligentan. Ovaj tip inteligencije odnosi se na sposobnost da razumemo i upravljamo interpersonalnim odnosima.

 

Dobar lider je neko na koga se vrlo verovatno ugledamo, od koga mnogo učimo i ko ima veliki uticaj na nas. To me dovodi do činjenice da lideri moraju da budu svesni toga u kojoj meri deluju na druge ljude. Koliko puta se samo desilo da nam pokvari dan ili raspoloženje neko ko u timu ima vodeću ulogu zato što nije dobro raspoložen/a? Dok, sa druge strane, dobro raspoloženje lidera podstiče i dobro raspoloženje članova tima koji tada lakše obavljaju svoj posao, kreativniji su, otvoreniji i svakako pod manjim stresom. Potpuno je jasno da ponašanje lidera utiče na njihov tim a svakako i na biznis.

 

Neuronauka i liderstvo

U nauci postoji oblast koja se naziva neuroliderstvo i koja istražuje neuralnu osnovu liderstva uzimajući u obzir fiziologiju i rad mozga. Prikuplja podatke iz različitih domena neuronauke. Ova oblast je još uvek novija, termin je skovao doktor David Rock 2006. godine. Neuronauka nas uči da mirror neuroni nisu grupisani u jednom delu mozga već se njihova mreža aktivira u različitim delovima mozga. Liderima, u kontaktu sa ljudima, kroz neverbalnu komunikaciju, putem facijalnih ekspresija i tona glasa pomažu da razumeju emocije i intencije ljudi bez čega se ne može reći da je neko uspešan lider. Empatija je esencijalna ukoliko lideri žele da im ljudi veruju.

 

Dakle, sa jedne strane mirror neuroni pomažu da bolje razumemo i osećamo ljude a sa druge strane doprinose tome da učimo putem imitacije i posmatranja. Zbog toga verujem da lideri moraju biti svesni svog ponašanja, nastupa, dela i akcija jer je izvesno da će oni koji te lidere prate od njih učiti uz pomoć ovih neurona. Andrev Meltzoff kaže da bebe mogu da imitiraju ponašanje dve do tri nedelje nakon što su rođene a neurofiziološko objašnjenje njihove sposobnosti za to leži upravo u mirror neuronima. Ako dete posmatra radnju, neuroni ogledala će se aktivirati i formirati nove neuronske veze, kao da je samo preduzelo tu akciju.

Kao što je već spomenuto, neuroni ogledala se aktiviraju kada smo u kontaktu sa ljudima i zato je preporuka svim liderima i onima koji to žele da budu, da odvajaju vreme barem na nedeljnom nivou i detaljnije obraćaju pažnju na svoje saradnike. Možemo se prijatno iznenaditi koliko toga nam ljudi mogu reći bez upotrebe reči. Takođe bih još jednom podsetila na važnost samosvesti po pitanju ponašanja i akcija svih lidera. Ako već imate priliku da budete na ovako važnoj i uticajnoj poziciji, iskorisite to u najbolje svrhe.

Share FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail

Poslednji blog postovi

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
by ana4791 15.04.2025.
Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
by ana4791 18.02.2025.
6 besplatnih HR edukacija
by ana4791 01.10.2024.
Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
by ana4791 27.09.2024.
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
by ana4791 27.09.2024.
8 poznatih mitova o psihoterapiji
by ana4791 27.09.2024.
27.09.2024.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
HR

Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua

by ana4791 27.09.2024.

Šta se krije iza HR intervjua

Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua

Da li ste sigurni da zaista znate čemu služi HR intervju?

Prilično često čujem kako je ovaj intervju čista glupost, kako su pitanja besmislena, kako to nije validan intervju već tra la la razgovor gde intervjuer postavlja seriju besmislenih pitanja itd…Volela bih da, tekstom koji upravo čitate, objasnim poentu HR intervjua i iskažem svoje mišljenje kada je isti u pitanju. Hajdemo redom. 

 

HR intervju se drugačije naziva bihejvioralni intervju i predstavlja razgovor u toku koga intervjuer upoznaje kandidata i procenjuje da li će se isti uklopiti u kompaniju u koju je došao na razgovor. To svi, manje više znamo, zar ne? Ali to nije cela suština. Bihejviorizam je vrlo jaka i popularna grana psihologije a sama reč bihejviorizam potiče od engleske reči behavior i znači ponašanje. Otud i naziv ovog intervjua o kome danas pričamo. 

 

Bihejvioralni intervju je jedan od koraka koji kandidat mora da prođe da bi mogao da se zaposli u željenoj kompaniji. Naravno, proces regrutacije i selekcije je različit od organizacije do organizacije ali je HR intervju konstanta u velikom procentu. U nekim kompanijama je to prvi korak, u nekima drugi, treći (npr. IT kompanije organizuju i tehničke intervjue, često pre toga, kao prvi korak, pošalju zadatke kandidatima koje je potrebno rešiti da bi došli do intervjua). 

 

A šta je sa pitanjima koja vam postavljaju?

Ne mogu da opišem koliko puta se desilo da mi ljudi kažu ,,Ma kakav HR intervju, pita te tu neka pitanja, gde vidiš sebe za 10 godina, odakle znam a i kakve to veze ima?!”. Za nekog poslodavca će imati veze, za nekog neće. Svaka kompanija bi trebalo da zamisli svog idealnog kandidata, koje kompetence poseduje, kakve vrednosti gaji i da na osnovu toga pravi set pitanja koja će postavljati kandidatima. Svako pitanje pokriva određene veštine i osobine koje su poslodavcu važne. Gde vidiš sebe za 5 ili 10 godina je ocenjeno kao besmisleno pitanje, i možda u nekim slučajevima i jeste besmisleno postaviti ga a možda u drugim pokazuje poslodavcu da li kandidat preko puta zna šta želi, da li ima viziju, da li razmišlja o svojoj budućnosti na malo dubljem nivou i sl.

 

Jako mi je žao što zaista veliki broj ljudi ima negativna iskustva koja su povezana sa bihejvioralnim intervjuima. Imam ih i ja sama ali znam da to nije do intervjua kao takvog nego do osobe koja ga vodi i atmosfere na istom. 

Koja je to, onda, poenta HR intervjua?

Intervju, izmeđuostalog, služi da se regruter, intervjuer, hiring manager, ko god da je sa druge strane upozna sa kandidatom i da sagleda da li je on/ona prava osoba za tu kompaniju. Da li će se uklopiti u organizacionu kulturu, da li će se uklopiti u kolektiv, da pokuša da proceni kako će se snaći sa zadacima koje dobije (iako se to najbolje vidi u toku probnog rada), da sazna način na koji osoba razmišlja, šta joj je bitno, šta bi volela da dobije od te kompanije, koji bi joj uslovi rada odgovarali, u čemu bi želela da se usavršava i slično. Intervju je i mesto gde će i kandidat upoznati kompaniju u koju je došao, čuti više detalja i dobiti odgovore na sva pitanja koje ima. To je proces gde se upoznaju obe strane i procenjuju da li odgovaraju jedna drugoj i da li postoji potencijal za saradnju.

 

To je, po mom mišljenju, suština HR intervjua. Obostrano upoznavanje i razumevanje. 

Za kraj…

Intervju je često izvor stresa za kandidate jer nisu sigurni šta ih očekuje. Zato je moj savet kandidatima da što bolje istraže kompaniju u koju dolaze i spreme pitanja na koja bi voleli da dobiju odgovor a savet regruterima i onima koji zakazuju intervjue je da kandidatima makar ukratko objasne poentu HR intervjua i šta mogu da očekuju. To je savet koji se trudim da ne zaboravim prisećajući se kako mi je bilo u periodu kada sam išla na intervjue, neke zaista prijatne a neke i ne baš. 


Kao što sam na početku napomenula, sadržaj teksta predstavlja moje mišljenje i način na koji se trudim da obavljam ovaj deo svog posla. Nadam se da je sada suština intervjua jasnija i da će ovaj tekst doprineti da se loš glas o HR intervjuima bar malo rasprši. 

Poslednji blog postovi

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
by ana4791 15.04.2025.
Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
by ana4791 18.02.2025.
6 besplatnih HR edukacija
by ana4791 01.10.2024.
Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
by ana4791 27.09.2024.
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
by ana4791 27.09.2024.
8 poznatih mitova o psihoterapiji
by ana4791 27.09.2024.
Share FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
27.09.2024.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail
8 poznatih mitova o psihoterapiji
Psihoterapija

8 poznatih mitova o psihoterapiji

by ana4791 27.09.2024.

8 poznatih MITOVA o psihoterapiji

8 poznatih mitova o psihoterapiji

“Neizražene emocije nikada ne umiru. One bivaju žive zakopane i pojaviće se kasnije u ružnijem obliku.” Sigmund Frojd

Dan 10. oktobar je dan koji se u svetu obeležava kao dan posvećen mentalnom zdravlju. I dok kucam ove redove, ne mogu a da se ne zapitam gde smo mi u odnosu na svet kada je briga o mentalnom zdravlju u pitanju. Primećujem da je mentalno blagostanje sve češće tema koja se pokreće na društvenim mrežama, webinarima, konferencijama i to me nezimerno raduje. Ne zato što je sada sve više “IN” pričati o tome već zato jer je neophodno pričati o tome. 

Međutim, još uvek ne mogu da se otmem utisku da je odlazak na psihoterapiju (koja je jedan od najučinkovitijih načina na koji možemo da brinemo o svom mentalnom zdravlju) i kod psihologa i dalje tabu tema. Izjave poput “Ma kako će meni tamo neki psiholog da pomogne kada me uopšte ne poznaje” ili “Čim ideš na psihoterapiju mora da ti nešto debelo fali” i dalje žive. Hajde da zajedno, u redovima koji slede, pokušamo da razbijemo ove nekorisne mitove o psihoterapiji i ovakav vid rada na sebi. 

Mit #1 - Ne može da mi pomogne neko ko me ne poznaje

Osobi koja nas ne poznaje, u ovom slučaju terapeutu, će biti mnogo lakše da bude objektivna, da sagleda sve ono što joj govorimo i da nam, ukoliko je potrebno, ukaže na mogućnost drugačijeg pogleda od onoga koji imamo trenutno a koji može biti krucijalan za naš boljitak.

Mit #2 - Odmah će da mi prepišu lekove

To da li će medikamenti biti neophodni ili ne, zavisi od mnogo faktora. Kod težih i akutnih stanja koja ometaju funkcionisanje osobe, farmakoterapija će verovatno biti vid terapije koji će udružen uz psihoterapiju dati rezultate. Ono što je važno naglasiti jeste da farmakoterapiju može da prepiše isključivo psihijatar. Ukoliko vaš terapeut nije psihijatar a proceni da su medikamenti neophodan korak, u obavezi je da sarađuje sa psihijatrom. 

Mit #3 - Psihoterapeut samo hoće da mi uzme novac

Uvek se dobro raspitajte pre nego odaberete terapeuta kome ćete pokloniti svoje poverenje. Da bi psihoterapeut bio dobar i kvalitetno radio svoj posao od izuzetne je važnosti da konstantno radi na sebi i edukuje se. Edukacija za terapeuta traje minimum 4 godine, u tom vremenskom periodu terapeut je u obavezi da posećuje seanse kao klijent, radi na svojim otporima, uverenjima, traumama, svemu onome što kasnije može ometati rad sa klijentima. Kada taj rad krene, u obavezi je da posećuje supervizije na kojima supervizor prati njegov napredak. Danas je na tržištu prisutan veliki broj mini kurseva i edukacija posle kojih se mnogi nazivaju terapeutima i predstavljaju sebe kao dovoljno edukovane za rad sa ljudima. Nemojte da upadnete u zamku marketinga već pametno birajte sa kim ćete raditi na svojim izazovima. 

Mit #4 - Psihoterapeut će da mi reši sve probleme

Psihoterapeut nije tu da rešava naše probleme i da nam govori šta treba, a šta ne treba da radimo. Tu je da nas sasluša, pruži podršku, osvesti za stvari koje ne vidimo. Da bude tu, ukaže da naša nekorisna uverenja koja nam prave probleme mogu da se promene, da naši nefunkcionalni šabloni ponašanja u životu i odnosima koje gradimo mogu biti zdraviji, ali samo ukoliko smo spremni da radimo na tome. 

Mit #5 - Ako ideš na psihoterapiju znači da si slab

Zanimljivo je kako ljudi mnogo lakše traže pomoć za zdravstvene probleme, ali smatraju da je traženje pomoći za emocionalne probleme znak slabosti. Mnogo je lakše praviti se da naši problemi ne postoje, potiskivati misli i emocije koje nam stvaraju nelagodnost, zar ne? Zapravo je potrebno mnogo snage da se suočimo sa problemom i zatražimo pomoć. Rad na sebi je dug i nimalo lak proces. Ali rezultat je apsolutno nemerljiv u odnosu na prvo pomenuti scenario ignorisanja problema. 

Mit #6 - Ne treba mi psihoterpeut ako imam sa kim iz okruženja da popričam

Naša porodica i prijatelji nisu i ne mogu bti zamena za psihoterapiju. Razlozi su brojni: nisu dovoljno edukovani kako bi dobro procenili ozbiljnost situacije, samim tim ne znaju kako najprikladnije da reaguju na situaciju ili sadržaj koji izlažemo, nikako ne mogu da budu potpuno objektivni. Često vrlo ozbiljna stanja mogu protumačiti pogrešno, ubeđujući nas da nam nije ništa, da smo samo “malo depresivni” ili razmaženi. To može dovesti do toga da se, recimo, javi jak osećaj krivice što se uopšte osećamo na taj način kada nama najbliže osobe kažu da nam nije ništa. 

Mit #7 - Ako mi jedan terapeut ne odgovara neće ni jedan

Tokom svoje psihoterapeutske edukacije radila sam sa više terapeuta. Neki su mi potpuno odgovarali, neki manje a neki uopšte ne i to je skroz ok! Na seansi preko puta nas je osoba od krvi i mesa, tako da je potpuno u redu da sa nekim terapeutom kliknemo i izgradimo sjajan odnos dok sa nekim drugim ne. Ono što je moja molba za vas jeste da ne odustajete od psihoterapije ako je prvi stručnjak na koga ste naišli neko ko vam ni malo ne odgovara. To nikako ne znači da će i sa drugima biti tako.

Mit #8 - Seanse nisu poverljive

Seanse su apsolutno poverljive. Psihoterapeut ne sme da van seanse izlaže šta se desilo na istoj, deli podatke klijenata i prepričava događaje. Ukoliko se radi sa psihoterapeutom koji je pod supervizijom, reći će da je to slučaj i da će sadržaj seanse proći sa svojim supervizorom. To se ne radi da bi nas oni ogovarali već da bi terapeut u radu sa nama bio siguran da je na pravom putu, dobio feedback od svog supervizora i znao šta da promeni ukoliko ima potrebe. Dakle, sve u cilju da klijentima bude dobro!

Ovo su bili samo neki od poznatih  mitova o psihoterapiji koje jako često čujem kada se diskutuje na temu mentalne higijene. Nisam sigurna da mogu dovoljno da naglasim da je briga o mentalnom zdravlju krucijalna za naše dobro funkcionisanje. Nije samo važno da o tome pričamo, mnogo je važnije da na tome zaista radimo. Tako ćemo imati više energije, bolje ćemo razumeti sebe i druge i bićemo u miru sa sobom. 

 

Ukoliko vaši poslodavci i kolege ne obraćaju dovoljno pažnje na ovaj aspekt, pomozite im. Dajte predlog da se u organizacijama u kojima radite uvedu benefiti koji će se direktno baviti mentalnim zdravljem. A ukoliko toga već ima, pomozite sebi i koristite taj benefit, jer svi znamo da zdravlje, fizičko ili mentalno, nema cenu. 

Share FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail

Poslednji blog postovi

Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
by ana4791 15.04.2025.
Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
by ana4791 18.02.2025.
6 besplatnih HR edukacija
by ana4791 01.10.2024.
Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
by ana4791 27.09.2024.
Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua
by ana4791 27.09.2024.
8 poznatih mitova o psihoterapiji
by ana4791 27.09.2024.
27.09.2024.
FacebookTwitterPinterestLinkedinEmail

Recent Posts

  • Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja
  • Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera
  • 6 besplatnih HR edukacija
  • Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri
  • Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua

Recent Comments

No comments to show.

Keep in touch

Facebook Twitter Instagram Pinterest Youtube Bloglovin

Recent Posts

  • Kada slavni postanu nedodirljivi: Opasnosti idealizacije i slepog obožavanja

    15.04.2025.
  • Liderstvo iznutra: Kako rad na sebi oblikuje vrhunskog lidera

    18.02.2025.
  • 6 besplatnih HR edukacija

    01.10.2024.
  • Kako nam miror neuroni pomažu da budemo bolji lideri

    27.09.2024.
  • Šta se, u stvari, krije iza HR intervjua

    27.09.2024.

Categories

  • Ana Sionov (2)
  • HR (3)
  • Psihoterapija (1)
  • Instagram
  • Linkedin
  • Pinterest
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

Copyright © Ana Sionov 2024

Ana Sionov
  • Početna
  • O meni
  • Blog
  • Resursi
  • Kontakt